Saida mak Etika no Moral ? no Esplika termus husi etika no moral
Saida mak Etika no Moral ? no Esplika termus husi etika
no moral.
Definisaun Etika
Etika hare husi parte
etimologia, mai husi lian Grego (Yunani) “Ethos” iha parte ida deit (Singular)
significa katak: Fatin hela bai-bain, Cultura, sentimentu no meus hanoin parte
jamak Ta Etha katak Cultura moris ema nian. Hare’e husi
definisaun filosofia katak siensias konaba saida mak bai-bain bele hala’o ka
siénsias konaba cultura humanun nian.
Iha Dicionario Lian Melayu “Etica” katak siensia konaba prinsipiu lisan ka
hahalok ema nian.
Eica fahe ba parte tolu
(3) ne’ebe iha signifikasaun porfundu
mak hanesan :
1)
Siénsias saida mak diak no deveres moral.
2)
Halibur prinsipiu no valor ne’ebe liga
ho lisan /hahalok ema nian .
3)
Valor konaba saida mak los no sala ne ’ebe grupu ka komunnidade fiar ba.
1)
Etika : Mai husi lian Grego “Etica” signifika kata hahalok bai-bain .
2)
Etika : Iha termos barak mak koalia konaba etica
liu-liu iha kontekstu ilmiah, Termos “Etica’’ mos mai husi lian Grego antigu
(yuonani kuno), Lian Grego parte iha plural iha signifikasaun barak mak hanesan
; Fatin hela ba , laulutuk /luhan, cultura, hahalok sentimentu, no metodu
hanoin.
Parte
singular (jamak ) “ Ta Etha” katak
cultutra moris nian. Husi termos ikus ne’e sai hanesan fundamentu hodi hamosu
termo “Etica” husi Filsuf Aristoteles uza ona hodi halo hatete konaba Filosofia Moral. Tan ne’e, ita labele limita
a’an konaba lalaok lian ne’e, katak “Etica” hanesan siensias konaba saida mak
ita labele
hala’o ka siensias cultura ema nian.
3)
MORAL
Hare’e husi parte
etimologia katak etika koalia konaba cultura ema nian husi parte hirak husi
konvensoens sira hanesan metodo hatais ema nian, Disciplina, etiquette nst.
4)
Etica refere ba iha prinsipiu hahalok ema
nian ne’ebe halo diferensa entre saida mak diak no saida mak la diak, los no la
los .
Manejer sira uza etica
hanesan baze wainhira sira toma ka foti desisaun ne’ebe nia influensia ba ih
a funsionarios, sira
kliente ka costumer sira no parte interesante
sira seluk .
5)
Etica significa katak disiciplina ne’ebe liga ho saida mak diak no
saida mak la diak ka ho saida mak los no
saida mak la los ou ho deveres moral. Iha mos signifikasaun husi disiciplina
tuir mondy katak : “Disicipline” : kondisaun domina an rasik no hahalok
funcionario ne’ebe disiciplina .
6)
Etica bele defini husi parte
legalistiku/formalistiku hanesan kode etiku, ka iha kategoria dinamika
/lala’ok hanesan dezemvolve-an no
democatizasaun moris organisasional.
7)
Etica ne’e liga ho saida mak los no
saida mak sala iha lala’ok/hahalok ema nian.
Hare’e husi definisaun
ne’e nian, mak etica significa hanesan valores ka norma sai hanesan fundu ba
ema ida-idak ka grupu atu organiza nia lalaok moris nian.
Tipu Fundamental Etica
:
1)
Atu kestiona norma ne’ebe vigora ona. Buka tuir saida
mak baze ba Norma ida nian no
2)
baze saida mak fo lolos tuir-ukun ne’e ejiji husi
norma konaba norma ne’ebe vigora.
3)
Etica foti kuestaun konaba
legistimasaun, signifika
katak norma ne’e labele defende a’an husi kuestaun kritiku ho nune’e bele lakon direitu ne’e.
4)
Etica kestiona mos konaba direitu kada
instituisaun hanesan; inan no aman, iskola, nasaun ka religião atu fo instrusaun ka
ukun bandu ne’ebe tenki halo tuir.
5)
Etica fo fundu mai ita atu foti ka toma
medida ne’ebe racional konaba norma hotu.
6)
Etica hanesan mos intrumentu hanoin
ne’ebe racional no responsabilidades
husi peritus sira no ema sira ne’ebe ho prinsipiu metin husi normas ne’ebe iha .
1) Tipus Etica
Iha etica bai-bain iha
diferensa “Etica Deskritivo no Normativo” Etica descriptivo fo perpektiva husi
sintoma konciensia moral nian (“ Lian midar/suara
hati) husi normas no konseptus
husi etis.
Etica
Normativo la koalia tan konaba sintomas, so koalia deit konaba saida mak lolos
tenki sai hanesan asaun husi hahalok ita nia nian. Iha etica normativu, normas
ne,ebe fo valor no hahalok ema nian ne’ebe determinan ona.
1) Etica
normativa fahe ba iha :Etica no etica especial.
a) Etica
global hare’e kona temas/topiku jeral hanesan : Saida mak normas Etis ?
Kari’ik norma etis (Los),Oinsa relasaun husi ida ho ida seluk ?, Tamba sa mak norma
moral ne’e kesi ita ? Oinsa relasaun
entre responsabilidade no liberdade ema ida-idak nian? Bele ga atu ita bele hatenen katak ema ne’e lolos duni
“Libre” “?, saida mak “dereitu no deveres ho
ne’e ” no oinsa nia ligasaun entre ida ho ida
seluk?
b) Etica
especial buka atu implementa prinsipiu lolos (Etis) ne’ebe geral iha area
hahalok ema nian ne’ebe espesifikun. Ho uza termus ne’ebe dala wain uza iha
kontestu logica, no bele hateten mos katak etica especial ne’e premisa (premis)
normativa premisa factual to’o iha rejume etis ida ne’ebe normative mos. Etica
especial ne’e iha tradisaun ne’ebe naruk
iha historia filosofia moral nian. Oras ne’e tradisaun kontinua ho uza naran
foun mak “Etica aplicavel“Etika terapan.
ETIKA NO ETIKET:
ETIKA:
Iha oportunidade ne’e atu loke ita nia hanoin kona ba termus ne’e tenki
ita hare’e nia entre “Etica no Etiquete”, dala barak termus rua ne’e sai mixs
hanesan ne’e deit. Maibe lolos iha nia diferenca fundamental tebes “Etica
significa moral “no Etiquete significa “disiciplina”).
Wainhira ita hare husi lala’ok historia etica, antes ne’e laiha relasaun entre termus
rua ne’e. Asuntu ne’e sai klaru liu kuandu ita kompara iha lian inglesa husi lia
fuan “Ethics no Etiquette”. Maibe kuandu ita hare’e didiak nia signifikasaun, nia lia fuan rua ne’e nia
sentidu besik atu hanesan ida ne’e ho ida seluk.
Kuandu ita hare’e
didiak iha nia diferensa,no iha mos sigsnifikasaun hasan entre etica no eticete.
Etika no Etiket.
1)
Etica no Etikete koalia konaba
lala’ok/hahalok ema nian. Termus ne’e so uza deit atu koalia refere ba ema.
Etica no Eticet la koalia kona ba balada sira.
2)
Etica no Eticete atu regula ema nia hahalok husi parte normative, ne’e
significa katak “fo norma ba ema nia hahalok ho nune’e deit maka ita bele hateten saida mak tenki halo ou la
bele. Ne’e tamba hare’e husi parte normativo
nian, mak termu rua ne’e ho mistura.
Diferensa entre “Etica
no Etikete.
1)
Eticete koalia konaba metodu ( cara)
hahalok ne’ebe tenki hala’o husi ema. Entre hahalok hirak ne’e dala ruma metodu
ne’ebe posivel liu, mak eticet hatudu metodu ne’ebe paz, significa metodu
ne’ebe ita espera bele determina iha parte sosiedade nian ruma. Ezemplu: kari’ik ita intrega buat ruma ba
ita nia superiores ruma ita sempre/tenki uza lima los.
1) Kuandu
kontra regras (Eticete) wainhira ita uza liman karuk entrega ba ita nia
superiores ka ema ruma. Maibe
etica la limite ita
ba metodu sa mak ita atu bele hala’o “Bele ou Lae” ?. Foti ema seluk nia sasan
la ho lisensa, “labele na’ok”, ne’e hanesan norma etica. Kuandu ema na’ok uza
liman los ou liman karuk, iha parte ne’e la relevante , tamba norma etis (Los)
la limite metodu hahalok saida de’it atu halo,ne’ebe relasiona ho hahalok ema
nian rasik.
2) Etikete
so asaun ema nian wainhira hala’o
ligasaun ho ema seluk. Kuandu la iha asaun /asaun ne’e laiha ema ida hare’e ou
la iha ebidensia, maka eticet la fungsiona. Exemplu: Iha regras barak eticet nien ne’ebe regula ema
wainhira atu han. Kuandu hateten kontra eticet, wainhira
ita han daudaun no kontra ou tula sae ita nia ain iha meza
leten nst. Maibe kuandu ha’u
han mesak, ne’e “La kontra
eticet, Kuandu han ho metodu hanesan ne’e “Etica sempre vigora. Etica la
depende ba ema seluk iha ka lae. Bandu labele na’ok sempre vigora, iha ka la
iha ema seluk. Sasan ne’ebe ema seluk nian tenki intrega hikas mesmu nain haluhan